Energetska obnova

Obiteljske kuće i višestambene zgrade troše više od 40% ukupne potrošnje energije, a većina ih pripada energetskom razredu E, F ili G. Energetskom obnovom postiže se smanjenje potrebne godišnje energije za grijanje prostora, smanjuju se emisije ugljičnog dioksida te se povećava ugodnost boravka i rada u tim zgradama. Energetskom obnovom se direktno utječe na financijski aspekt kućanstva, jer su moguće uštede u plaćanju režija koja može iznositi i do 60%.

Pod pojmom energetska obnova podrazumijeva se povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade, zamjena vanjskih prozora i vrata te zamjena ili unaprjeđenje sustava grijanja/hlađenja te mjere korištenja obnovljivih izvora energije. Odabir mjera ovisi o energetskom stanju i vrsti zgrade, načinu njenog korištenja te o lokaciji, a idealno je primijeniti više mjera kako bi se osigurao njihov sinergijski učinak i značajnije smanjenje potrošnje energije. Energetska obnova potiče se dodjelom bespovratnih sredstava. Sredstva za sufinanciranje energetske obnove do 2030. godine planiraju se iz nacionalnih izvora, putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz EU sredstava, koja su osigurana u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Cilj je pridonijeti valu obnove zgrada (Renovation Wave for Europe), što podrazumijeva transformaciju u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada.