Trebate pomoć?
Želim kontakt

    Poštovana/i,

    Vaš zahtjev je zaprimljen. U najkraćem mogućem roku povratno ćemo Vas kontaktirati na telefon.

    Lijepi pozdrav

      Poštovana/i,

      Vaš zahtjev je zaprimljen. U najkraćem mogućem roku povratno ćemo Vas kontaktirati putem email-a.

      Lijepi pozdrav

        Veljača 2024
        PonUtoSriČetPetSubNed
         1234
        567891011
        12131415161718
        19202122232425
        262728293031 

        Poštovana/i,

        Vaš zahtjev je zaprimljen. U najkraćem mogućem roku povratno ćete dobiti email s podacima za online sastanak.

        Lijepi pozdrav

        Potpisano 30 Ugovora o energetskoj obnovi vrijednih 74 milijuna eura

        Trideset ugovora ukupne vrijednosti 73,8 milijuna eura, od kojih bespovratnih 36,44 milijuna eura, uručeno je za energetsku obnovu bolnica, domova zdravlja, škola i ostalih javnih zgrada opće namjene, a bespovratni dio osiguran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
         
        Ugovori su sklopljeni temeljem Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koji je bio otvoren u razdoblju od 17. ožujka 2023. do 23. svibnja 2023. godine.
         
        Premijer Plenković naglasio je da su sredstva Europske unije ogromna financijska poluga za investicije, vezane ne samo za obnovu od potresa, već i za energetsku učinkovitost zgrada. Kao ključnu poruku istaknuo je da su energetski obnovljene zgrade one koje više štede i više vrijede te dodao da je to dugoročna investicija u jedan od 4 temeljna pravca Vladine politike, a to su digitalna tranzicija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija i ulaganje u obrazovanje.
         
        Na početku je zahvalio svima na dobro pripremljenim projektima ukupne vrijednosti 74 milijuna eura, od čega je gotovo polovica sufinanicrana bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
         
        Podsjetio je da je Vlada u srpnju 2020. pregovarala Višegodišnji financijski okvir te kazao da se tada postigao veliki politički dogovor i snažan odgovor na krizu.
         
        „Sve ovo što se danas radi je zahvaljujući političkom dogovoru na najvišoj razini Europske unije kako pomoći državama članicama nakon velikih ekonomskih posljedica pandemije covida 19“, kazao je premijer.
         
        Sredstva EU ogromna poluga za investicije

        Nastavio je da se tada uspješno dogovorila dodjela bespovratnih sredstava i vrlo povoljnih zajmova u ukupnom iznosu od 10,5 milijardi eura. Povrh toga, Hrvatska je imala i 15 milijardi eura iz redovitog sedmogodišnjeg financiranja, zajedno sa sredstvima iz Fonda solidarnosti.
         
        Istaknuo je da je to ogromna financijska poluga za investicije, vezane ne samo za obnovu od potresa, već i za energetsku učinkovitost zgrada.
         
        „Ključna poruka: Energetski obnovljene zgrade su zgrade koje više štede i više vrijede“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da je to dugoročna investicija u jedan od 4 temeljna pravca Vladine politike, a to su digitalna tranzicija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija i ulaganje u obrazovanje.
         
        „Čestitam svima koji ste bili spremni s kvalitetnim projektima i temeljem kriterija uspjeli u javnom pozivu“, zaključio je premijer i dodao da je današnjih 30 ugovora samo dio mozaika cjelokupne obnove.
         
        Za energetsku obnovu privatnih i javnih zgrada osigurana značajna financijska sredstva

        Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić predstavio je cjelokupnu alokaciju namjenjenu za energetsku obnovu zgrada kako privatnog tako i javnog sektora.
        Istaknuo je kako je energetska obnova zgrada jedan od ključnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva energetske samodostatnosti Hrvatske i smanjenja potrošnje energije koju dobivamo iz ugljikovodika čime postižemo ciljeve očuvanju klime i smanjenja emisije stakleničkih plinova definiranih u projektima Zelena Hrvatska i Zelena Europa. U tom projektu Ministarstvo je u svibnju raspisalo javni poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora na koji se prijavilo 386 korisnika za vrijednosti projekata 307 milijuna eura. S obzirom na limitirana raspoloživa sredstva osigurali smo ih za 32 projekta ukupne vrijednosti 77 milijuna eura, rekao je Bačić.
         
        Najavio je da će se kroz dodatak Nacionalnom programu za oporavak i otpornost koji su u kolovozu dostavili Europskoj komisiji i odobren je pa ćemo istom projektu dodatno alocirati 60 milijuna eura za još veći projekata i osigurati energetsku obnovu zgrada za značajno veći broj korisnika. Njome se značajno smanjuje potrošnja toplinske i primarne energije i izračunali smo da ćemo na prihvaćena 32 projekta imati uštedu od 71 posto, a primarne 94 posto, naglasio je ministar Bačić napominjući da zgradarstvo participira sa 55 posto utroška energije u Hrvatskoj, a primjerice promet s 35 posto.
         
        Prezentacija ministra dostupna je OVDJE.
         
        Zbog izuzetno velikog interesa za energetsku obnovu generalno, pa tako i energetsku obnovu zgrada javnog sektora, u okviru Prijedloga dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za postojeće reforme planira se i nastavak započetih investicija energetske obnove zgrada javnog sektora neoštećenih u potresima, za što je planirana dodatna alokacija u iznosu od 60,18 milijuna eura kojom se predviđa sufinanciranje dodatnih uspješnih projektnih prijedloga u okviru Poziva u sklopu kojeg su danas dodijeljeni ugovori.
         
        Podsjetimo cilj Poziva bio je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora neoštećenih u potresima sukladno Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine, koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% (QH,nd) i uštedom godišnje primarne energije od najmanje 30% (Eprim) u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga te smanjenjem emisija CO2, što će pridonijeti dekarbonizaciji zgrada.
         
        Od 30 sufinanciranih projekata dubinska obnova će biti provedena na 25, a sveobuhvatna na 5 zgrade javnog sektora. Prijavitelji su prepoznali prednosti dubinske obnove koja uz mjere energetske učinkovitosti na ovojnici obuhvaća i mjere na tehničkim sustavima, što u konačnosti rezultira smanjenjem godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove, kao i sveobuhvatne obnove koja obuhvaća optimalne mjere unaprjeđenja postojećeg stanja. Odabrani projekti bilježe prosječnu uštedu godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 71% (QH,nd), dok je prosjek ušteda godišnje primarne energije još veći i iznosi gotovo 94% (Eprim).
         
        Pritom ističemo kako sveobuhvatna obnova, osim mjera energetske obnove (integralne ili dubinske), obuhvaća i mjere za unaprjeđenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade kojima će se povećati potresna otpornost zgrade za najmanje 10% iznad postojeće, a može obuhvaćati i mjere za povećanje sigurnosti u slučaju požara te mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Navedene mjere predviđene su u svih 5 odabranih projekata sveobuhvatne obnove. Kako se Pozivom podupiralo i korištenje obnovljivih izvora energije (OIE), vrijedi istaknuti kako će na 30 projekata energetske obnove zgrada javnog sektora biti ugrađena čak 64 sustava koji koriste OIE.
         
        Popis svih odabranih projekata energetske obnove zgrada javnog sektora za sufinanciranje dostupan je OVDJE.