Informacija o energetskoj obnovi kuća i zgrada na području Republike Hrvatske

U sklopu sveobuhvatnog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu Vlada je uz europska sredstva, osigurala i dodatnih 225 milijuna eura nacionalnih sredstava kojima se energetski može obnoviti oko 300 višestambenih zgrada i 10.000 obiteljskih kuća.

Sudeći prema odazivu na dosad objavljene natječaje za energetsku obnovu, jasno je da postoji velika zainteresiranost građana za ovu mjeru te da mnogi od njih već imaju spremnu dokumentaciju i čekaju raspisivanje natječaja. Sredstva će se osigurati kroz prihode od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj koji će se uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2023. godini.

Natječaji će se raspisati u rujnu 2023. godine. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu predviđena je alokacija u iznosu od 80 milijuna eura dok je za energetsku obnovu obiteljskih kuća predviđena alokacija u iznosu od 120 milijuna eura.

Ovim natječajima podupirati će se mjere na poboljšanju energetske obnove zgrada sukladno Zakonu o gradnji (izrada potrebne projektne dokumentacije, energetski certifikat i/ili glavni projekt, povećanje toplinske vanjske ovojnice, unaprjeđenje tehničkih sustava zgrade, grijanje/hlađenje/ventilacija/klimatizacija/priprema potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgradom, uvođenje obnovljivih izvora energije), kao i horizontalne mjere (provedba novih/rekonstrukcija postojećih elemenata pristupačnosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, urbane održive mobilnosti i elektromobilnost).

Postotak subvencioniranja ovisit će o stupnju obnove, odnosno pojedinačne mjere na obiteljskim kućama podupirati će se u iznosu od 40% prihvatljivih troškova, dok će se integralna energetska obnova podupirati do 60%, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80% prihvatljivih troškova – i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade.

U prosincu 2023. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će raspisati i natječaj za suzbijanje energetskog siromaštva, sa alokacijom od 25 milijuna eura, kojim je predviđena obnova dodatnih 1.000 kuća. Provedba uz mjere energetske obnove predviđa i mjere poboljšanja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata u slučajevima gdje se za to ukaže potreba. Troškovi obnove sufinancirati će se u stopostotnom iznosu.

Ovim se predviđena sredstva za energetsku obnovu stambenog fonda zgrada iz jesenskog paketa, dobivena od očekivanog prihoda od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj, povećavaju sa 131 milijun eura na 225 milijuna eura.

Ujedno, sredinom ožujka raspisat će se poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu s alokacijom od 40 milijuna eura. Ovim sredstvima će se do II kvartala 2026. godine obnoviti najmanje 288.000 m2 odnosno 50 zgrada javnog sektora. S intenzitetom sufinanciranja do 60% podupirat će se integralna energetska obnova, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80% za radove i usluge nadzora.

U II kvartalu 2023. godine planirana je i objava natječaja za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresu s alokacijom od 23 milijuna eura. Do II kvartala 2026. godine obnovit će se najmanje 45.000 m2 odnosno 50 višestambenih zgrada oštećenih u potresu. Planirani intenzitet sufinanciranja za izradu projektne dokumentacije i upravljanje projektom biti će maksimalno 100%, dok je za radove moguće ostvariti intenzitet potpore do maksimalnih 80%.

Dakle, sveukupno se energetska obnova zgrada u Republici Hrvatskoj podupire sa 288 milijuna eura.

Plan aktivnosti:

Javni poziv za energetsku obnovu:
50 zgrada javnog sektora 40 milijuna eura
50 višestambenih zgrada oštećenih u potresu 23 milijuna eura
300 višestambenih zgrada neoštećenih u potresu 80 milijuna eura
10.000 obiteljskih kuća 120 milijuna eura

Javni poziv za suzbijanje energetskog siromaštva
Obnova 1000 kuća 25 milijuna eura

Energetska učinkovitost jedan je od strateških prioriteta Europske unije. U Hrvatskoj kao u i cijeloj Europskoj uniji gotovo 50% konačne potrošnje energije upotrebljava se za grijanje i hlađenje, od čega 80% u zgradama.

Provedbom energetske učinkovitosti u zgradarstvu, osim energetskih ušteda, pridonosi se gospodarskom rastu, osobito u građevinskom sektoru i pratećim industrijama. Provedba programa energetskih obnova, a posebno obnova stambenih zgrada, implicira smanjenje emisije CO2, nova zapošljavanja, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, povećanje tržišne vrijednosti nekretnina te poboljšanje uvjeta stanovanja.

Uz energetsku obnovu podiže se kvaliteta života građana, a štednja energije doprinosi energetskim i okolišnim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije.